Najava ministra pravosuđa Orsata Miljenića o povećanju temeljnog kapitala za društva s ograničenom odgovornošću sa 20.000 kuna na 50.000 ili čak 100.000 kuna te dioničkih društava sa sadašnjih 200.000 na čak milijun kuna podijelila je mišljenja na tržištu o tome treba li takvo što poduzimati jer temeljni kapital ionako nije mjerilo odgovornosti, smatraju neki analitičari, dok dio njih misli kako će veći kapital pokazati ozbiljnost poslovanja. Ali oni i koji jesu za povećanje misle da to treba uvesti postupno ili čak ne primijeniti retroaktivno.
Izbjeći retroaktivnost
Profesor Jakša Barbić, inače autor Zakona o trgovačkim društvima devedesetih kada je i predložena sadašnja visina temeljnog kapitala, smatra da ga treba povećati te da je već i tih davnih godina bio prijedlog da temeljni kapital bude veći, primjerice za d.o.o. 50.000 kuna. No u konačnici ga je Sabor ipak izglasao na sadašnjih 20.000, odnosno 200.000 kuna. – Povećanje temeljnog kapitala je pohvalno, ali se ne bi smio primjenjivati retroaktivno. Odnosno, oni koji su već registrirani na sadašnjim visinama temeljnog kapitala, to bi trebali i zadržati. Ali i ne dopustiti pritom da netko smanji temeljni kapital ako mu je sada, primjerice, 50 tisuća umjesto zakonskog minimuma od 20 tisuća za d.o.o. – kaže Barbić.
No jasno je da temeljni kapital može samo uputiti na ozbiljnost, ali ne i povećanu odgovornost. Za takvo što svaka bi kompanija više računa morala voditi o adekvatnosti što kod nas, s obzirom na velik broj stečajeva, nije slučaj. Analitičar Damir Novotny kaže kako, primjerice, Njemačka razmišlja o smanjenju temeljnog kapitala jer, kako kaže, temeljni kapital zastarjeli je koncept koji nema utjecaj na ekonomsku politiku.
Tvrtke od 10 kuna ostaju
Temeljni kapital se naime već sljedeći dan može potrošiti pa se zato više brige mora voditi o odgovornom poslovanju i stvaranju novih ideja. A one se mogu stvoriti za računalom bez osnivanja tvrtke. I ekonomist Ljubo Jurčić smatra da bi povećanje temeljnog kapitala bilo gubljenje vremena i da je puno važnije od toga postaviti sektorsku politiku radi unapređenja poslovanja. Petar Lovrić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u pozdravlja prijedlog jer misli da će se tako shvatiti što je to društvo kapitala, ali i kaže kako je potrebno dati vremensku prilagodbu za to povećanje. Za one koji nemaju novca i dalje ostaje opcija otvaranja jednostavnih društava za 10 kuna, što je praksa i u zemljama EU.
nova tvrtka
Njemačka kani smanjiti temeljni kapital, a mi ga povećavamo?!
Novotny: To je zastarjeli koncept i nema utjecaja na ekonomsku politiku
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
